Industrijska baština socijalizma nadovezivala se na industrijske procese započete u kapitalizmu. Socijalističkom promjenom društvenog sustava sredstva za proizvodnju i višak vrijednosti više nisu bili u privatnom vlasništvu. Značajno je izmijenjen status rada i položaj radnika. Iako neki autori (I. Rogić) tvrde kako se u bivšoj Jugoslaviji smišljeno stvaralo radništvo koje je, u bazično seljačkoj zemlji, trebalo legitimirati sustav, uz sve, kako se to onda zvalo, nepravilnosti u sistemu, industrijsko je poslovanje i ekspertiza u mnogim slučajevima bilo na zavidnoj razini. Stručnost, vještina i znanje uneseni u inovativne proizvode i prakse, modernizacija proizvodnje tijekom socijalizma u razdoblju tranzicije sustavno su zanemarivani i zataškavani.
|
Brojni slučajevi (Nada Dimić, Gredelj, Zagrepčanka, Željezara Sisak, Prvomajska Raša i Ivanec i druge) u Hrvatskoj pozivaju na istraživanje te site specific multimedijalne umjetničke radove koji referiraju na čitav niz konotacija vezanih uz temu industrijskog rada i tvornica (strojevi i postrojenja, radnici i radnička prava, pretvorba i tranzicija, propadanje industrijske arhitekture, prenamjena prostora i sl.). Namjera projekta jest inicirati kritičke i inovativne umjetničke radove te povezati se s umjetnicima, udrugama i organizacijama u obradi zadane teme.
|
|
Zahvaljujemo Dubravki Petek, voditeljici Zavičajne zbirke Zagrebiensia pri Gradskoj knjižnici u Zagrebu, Ranki Javor, voditeljici Hrvatskog centra za dječju knjigu, djelatnicima Državnog arhiva u Zagrebu, te Hrvatskog državnog arhiva, Goranu Arčabiću iz Muzeja grada Zagreba, djelatnicama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba Jadranki Raguž i Ireni Mikhael, Gordani i Aleksandri Laslo, Ladi Rajčić, Filki Vigna Somek, Igoru Joviću, djelatnicima Tehnike i drugima koji su nam pomogli u realizaciji projekta.
|