U istraživačkom procesu, iz povijesti industrijske baštine socijalizma, za ovu prigodu, kao drugi modularni primjer obrade, izdvojili smo Tvornicu ulja Zagreb, gdje je 1956. godine proizveden novi prehrambeni proizvod, prvi margarin u bivšoj Jugoslaviji, a nekoliko godina kasnije, 1959. Zvijezda majoneza.
Proizvodnja je inicirana odlukom Radničkog savjeta, osnovanog u rujnu 1950. godine, na prijedlog inžinjera prehrambene tehnologije Marijana Raca koji je imao jasnu viziju: tvornica ulja treba proizvoditi margarin! Od vizije do ostvarenja trebalo je nekoliko godina, trebalo je osvojiti proizvodnju i ostvariti pionirski rad u zemlji. Godine 1956. pušten je u rad pogon margarina i čvrstih masti na lokaciji u Branimirovoj 71.
Te, 1956. godine Zagrebački velesajam preseljen je u Novi Zagreb, a s radom je započeo televizijski odašiljač na Sljemenu. Uživo je prenosio otvaranje Velesajma. Pretpostavljamo kako se na tom istom Velesajmu dijelila brošura Kuhajte sa Zvijezda margarinom, jer, trebalo je osvojiti i tržište, naviklo na upotrebu svinjske masti.
Industrijska proizvodnja namirnica modernizira tradicionalni prehrambeni sustav u kojem je prehrana ograničena zbog ekoloških, ekonomskih i socijalnih faktora. Neposredni faktor u našem slučaju je nestašica hrane nakon rata i njezino racioniranje. Naime, još do 1. siječnja 1953. hrana nije bila lako dostupna, distribuirala se uz pomoć potrošačkih karata, popularnih točkica. Te godine u Hrvatskoj je po osobi prosječno korišteno 120 grama kruha, 32 grama mesa ili ribe, 123 grama povrća, 28 grama voća te manje od decilitra mlijeka ("U potrazi za blagostanjem", I. Duda, 2005.). Promjena jelovnika zahtijeva prehrambenu akulturaciju potrošača, prihvaćanje prehrambenih navika u kojima nije socijaliziran.
Mogućnost proizvodnje umjetničkih radova potaknutih u ovome modulu može ići u dva smjera. Jedan su sami proizvodi Tvornice ulja koji su za naš društveni kontekstbili inovativni i suvremeni, a drugi smjer je zgrada u Branimirovoj, kao artefakt industrijske baštine, ali i ghost-building, ljuštura kojoj, zbog tranzicijskih okolnosti, prijeti urušavanje i nestanak, kao što se to dogodilo s Paromlinom, a polako se odvija i u Gredelju. Gotovo paradigmatski primjer zaborava/zanemarivanja/namjernog ignoriranja arhitektonske urbane i industrijske baštine poticajan je za kreativnu umjetničku refleksiju u multimedijalnim/hibridnim obradama, osobito kad se ima na umu njegova predviđena, a neostvarena društvena namjena.
Postojeći modul može poslužiti kao metodološki i organizacijski model za oblikovanje drugih projekata s istom namjerom: produkcija inovativnih umjetničkih radova temeljenih na industrijskoj baštini socijalizma i u drugim mjestima i gradovima u Hrvatskoj. Neizostavni dio projekta je njegovo smještanje u povijesni i suvremeni društveno-politički kontekst s ciljem stvaranja inovativnih i kritičkih relevantnih radova na zadanu temu.
Udruga Artless Bembo poziva umjetnike različitih profila da prijave prijedloge umjetničkih radova inspiriranih margarinom i majonezom, industrijskim prehrambenim proizvodima koji su činili dio socijalističkog tehnološkog čuda krajem 50-ih prošlog stoljeća. Potaknuta entuzijazmom inžinjera prehrambene tehnologije i radnika Tvornice ulja Zagreb, margarin i majoneza dnevno su se proizvodili i donosili prehrambenu novost u jelovnike onoga vremena.
Pretpostavljamo kako entuzijazam, znanje i inovativnost nekadašnjih inženjera, projektanata i radnika mogu biti inspirativni i danas. Znamo kako istoga ne nedostaje i u sadašnjim projektnim uredima i radionicama, koji djeluju u izmijenjenom društvenom kontekstu.
Pozivamo prijedloge inovativnih, radikalnih i kritičkih umjetničkih radova u različitim medijima do 13. rujna 2015. Žiri u sastavu: kustosica Irena Bekić, likovni umjetnici Sabina Mikelić i Igor Hofbauer od pristiglih prijedloga će, do 16. rujna 2015. odabrati najbolje radove koji će Udruga Artless Bembo producirati. Odabrani radovi biti će prikazani na web-siteu projekta, te ovisno o mogućnostima, izloženi/prikazani u nekom od galerijskih prostora u gradu.
Prijava neka sadržava: opis i obrazloženje rada, troškovnik, biografiju autora.